novosti

Stop diskriminaciji zbog spola, dobi, rada nedjeljom i obitelji (Večernji list)

Žene rade sve više za manje plaće - žene imaju 20% manju plaću. Razlika prosječne muške i ženske mirovine u 2009. iznosi 27%.
Čak 78,2 posto nezaposlenih Hrvatica misli da se «žene u Hrvatskoj najviše tlači (psihički, fizički i/ili seksualno) na tržištu rada», dok se s tezom da «žene trebaju imati mogućnosti zaposlenja i napredovanja u svim profesijama kao i muškarci» složilo njih 93,9%. Riječ je o istraživanju provedenom kako bi se utvrdilo postoji li diskriminacija žena u Hrvatskoj prilikom zapošljavanja. Teza je, nažalost, potvrđena: žene su diskriminirane zbog svoje dobi, spola, reproduktivnog statusa, planiranja obitelji, godišnjih odmora, prekovremenog rada, rada nedjeljom i praznicima te pri eksplicitnim oblicima seksualnih očekivanja u zapošljavanju.

Ove zastrašujuće podatke iznijela je Tamara Šterk, stručna savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova Vlade RH, na jučerašnjoj zagrebačkoj konferenciji pod nazivom
“Prevladavanje nejednakosti – položaj žena na tržištu rada”. Ondje su se mogle čuti još neke alarmantne činjenice: žene čine većinu nezaposlenih u Hrvatskoj, za rad iste vrijednosti plaćene su 20 posto manje od muških kolega, a na visokim upravljačkim pozicijama samo je 10 posto žena.

– Puna su nam usta problema s brodogradilištima, gdje je zaposleno 90 posto muškaraca, no nitko ne govori o tome da je tekstilna industrija šaptom pala i da je izgubljeno 100.000 radnih mjesta, ali ženskih. To kao da nije javni problem, jer se podrazumijeva da je hranitelj obitelji muškarac. Ne slažem se da je neminovno da u 21. stoljeću mi žene moramo više raditi i za to biti manje plaćene. Ne pristajem na to da cijena našeg rada mora padati: padat će ako ne pružimo otpor - istaknula je sindikalistica Jagoda Milidrag Šmid.

Konferencija je upozorila i na višestruko diskriminirane žene: one s invaliditetom kao i žene iz nacionalnih manjina. Ramiza Memedi iz udruge Romkinja "Bolja budućnost" predstavila je istraživanje koje je utvrđivalo karakteristike društvenog položaja Romkinja s naglaskom na njihovu obrazovanju.

- Naša polazna teza bila je da Romkinje trpe dvostruku diskriminaciju: kao pripadnice romske zajednice koja je u Hrvatskoj marginalizirana te po rodnoj osnovi, u odnosu na muškarce. Unutar opće niske zaposlenosti Roma, Romkinje su (7%) čak dvostruko rjeđe zaposlene od Roma (16%). Uznemiruje i podatak da 59 posto Romkinja ne pohađa školu jer su morale pomagati u kući - rekla je Ramiza Memedi, dodajući kako su, što se položaja na tržištu rada tiče, Romkinje na samome dnu.

- Situacija je doista paradoksalna. Premda imamo dobre zakone i nacionalnu strategiju, problem je provedba i usklađenost svih mjerodavnih institucija koje skrbe o današnjem položaju žene na tržištu rada – upozorila je organizatorica konferencije Anamarija Gospočić iz udruge CESI.

Predsjednik Josipović primio izaslanstvo udruga žena u povodu 8. ožujka (HINA)

Predsjednik Republike Ivo Josipović primio je danas izaslanstvo udruga žena u povodu Međunarodnog dana žena, čestitavši im njihov dan i istaknuvši kako ni danas još uvijek nije ostvareno načelo potpune ravnopravnosti žena s muškarcima.
Najavio je da će se kao predsjednik Republike zalagati za bolje i efikasnije pravosuđe koje će prevenirati nasilje nad ženama u obitelji i primjerenije zaštititi svaku ženu izloženu nasilju i izbjeći sekundarnu viktimizaciju.
Također se zauzeo da se omogući primjena svih metoda medicinski potpomognute oplodnje, jer kako je rekao, nitko danas nema pravo nekome zakonom uskratiti roditeljstvo. Zakon je povećao rizike umjetne oplodnje i smanjio uspješnost postupaka, rekao je predsjednik Josipović zauzevši se za njegovu promjenu kako bi se uskladili s najliberalnijom praksom u zemljama EU.
Žene su diskriminirane na tržištu rada, prema dobi i spolnoj orijentaciji, a nažalost i dalje su u velikom postotku žrtve različitih oblika nasilja. Diskriminacija na tržištu rada jedna je od najočitijih, drži predsjednik Josipović, jer premda žene predstavljaju većinu populacije i Ustavom je zajamčena ravnopravnost, one su u mnogim zemljama, pa i u Hrvatskoj diskriminirane.
Iako su uspješnije u školovanju od muškaraca, nažalost, žene čine 60 posto radno neaktivnog stanovništva. Sigurno je da će problema s nezaposlenošću biti još i više i žene su kao u socijalnom smislu slabiji spol zbog nejednakosti, najčešće na udaru diskriminacije u radnim i socijalnim pravima. Često su, iako jednako ili čak i bolje obrazovane, žene slabije plaćene za isti posao od muškaraca, a postoji i nevidljiva granica napredovanja, jer su najviše dužnosti ipak rezervirane za muškarce. Tako je u Hrvatskom saboru svega 22 posto žena, u lokalnoj samoupravi ih je tek 10 posto, dok ih je 13 posto u diplomaciji, manje od dva posto među menadžerima.
Predsjednik je također podsjetio da Hrvatska nema ni jednu ženu s generalskim činom, a nije dovoljno vrjednovan ni njihov doprinos u obrani domovine i u izgradnji i djelovanju obrambenog sustava.
Predsjednik Josipović upozorio je i na poseban problem nasilja nad ženama često duboko ukorijenjeno u nekim zajednicama. U porastu je obiteljsko nasilje za 8,3 posto, a dvije trećine prijavljenih slučajeva nasilja odnosi se na ono nad ženama.
Od ubojstva Sabine Jakopović koju je 2006. ubio njezin suprug, pa do danas broj žena koje su ubili bračni ili izvanbračni partneri popeo se na 34.
Predsjednik Josipović je uz čestitke svim ženama na današnjem susretu u svom uredu uručio crvenu ružu.
U ime nevladinih ženskih organizacija i Ženske mreže Hrvatske zahvalile su Neva Toelle i Bojana Genov, a Zdenka Farkaš iz centra Apel i predsjednica Udruge nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja Manda Batko pozvale su na učinkovitije razjašnjavanje sudbine nestalih i zatočenih osoba te omogućavanje dostojanstvenog života.