novosti

Priopćenje “S ministrom zdravlja o hitnoj medicinskoj pomoći u Istri”

Priopćenje "S ministrom zdravlja o hitnoj medicinskoj pomoći u Istri" Istarske županije nakon održavanja okruglog stola "Hitna medicinska pomoć - što nam je donijela reforma?", održanog u Puli 31.siječnja 2012., izazvalo je nedoumice i niz pitanja medija.


Poreč, 05. veljače 2012.

Priopćenje

Potaknuti problemima u provedbi reorganizacije Hitne medicinske pomoći u Istri i nezadovoljstvom građana, Centar za građanske inicijative Poreč odlučio se na organizaciju stručnog skupa na temu 'Hitna medicinska pomoć – što nam je donijela reforma?', koji je, u suradnji s Istarskom županijom, održan 31. siječnja ove godine u Puli.

Cilj skupa bio je razmijeniti mišljenja o poduzetim mjerama u organizaciji Hitne medicinske pomoći u Istri, uputiti na probleme njene provedbe u praksi i usuglasiti prijedloge rješenja, kako na lokalnoj i županijskoj razini, tako i prema Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske.

Na skup su pozvani predstavnici građanskih inicijativa koji su prikupljali potpise za peticiju građana te odgovorne osobe iz zdravstva, uključujući predstavnike Istarskih domova zdravlja, Zavoda za hitnu medicinu, ispostava Hitne medicinske pomoći, organizacija obiteljske medicine, liječničke komore, koncesionara primarne zdravstvene zaštite, Savjeta za zdravlje i Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata. Skupu su također prisustvovali predstavnici Istarske županije, gradonačelnici Labina, Pazina, Poreča i Umaga te ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić. Predstavnici medija nisu bili pozvani na skup, zbog zajedničke odluke organizatora da se javnost o zaključcima skupa izvijestiti putem priopćenja.

Odmah na početku rada skupa, predstavnici građanskih inicijativa predali su Ministru ukupno 19.000 potpisanih peticija građana koji zahtijevaju uvođenje dodatnih medicinskih timova Hitne medicinske pomoći u Labinu, Pazinu, Poreču i Rovinju te uspostavljanje izvanbolničkog hitnog prijema u Pazinu.

Rasprava u kojoj je sudjelovala većina sudionika, pokazala je da predstavnici različitih segmenta zdravstvene zaštite imaju svoj pogled na organizaciju pružanja usluga građanima u hitnim slučajevima. Svatko je sa svoga stanovišta iznosio probleme organizacije Hitne medicinske pomoći, sanitetskog prijevoza, opterećenost i nedefiniranih odnosa obiteljske medicine, sindroma 'zatvorenih vrata', itd. U raspravu se uključio i ministar Ostojić koji je prije svega izrazio zabrinutost zbog stanja u Istri te zatražio od prisutnih da izađu iz svojih 'lena/feuda' i daju svoj stručni doprinos dobroj i funkcionalnoj organizaciji zdravstvene zaštite. Naglasio je važnost otvorenog dijaloga i zajedništva u provođenju organizacije koja će najbolje odgovarati struci i građanima. Ministar je također podsjetio predstavnike Županije da su oni osnivači i vlasnici svih rascjepkanih dijelova zdravstvenog sustava – Opće bolnice Pula, Istarskih domova zdravlja i Zavoda za hitnu medicinu – te da snose odgovornost za organiziranje zdravstvenog sustava, koji će doživjeti daljnju decentralizaciju.

Na samom završetku skupa, predstavnici građanskih inicijativa podsjetili su okupljene da je pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu temeljno ljudsko pravo i da građani očekuju primjerenu Hitnu medicinsku pomoć. Proces predlaganja mjera za unapređenja ovog važnog segmenta zdravstvenog sustava mora biti transparentan, a u njegovu izradu treba uključiti zdravstvene djelatnike te predstavnike zainteresiranih inicijativa i udruga građana. Građanske inicijative očekuju brze pomake u smislu unapređenje Hitne medicinske pomoći u Istri te će u protivnom pokrenuti nove akcije, kako bi građani dobili zdravstvenu skrb koju traže i zaslužuju.

Za inicijative građana Labin, Pazin, Poreč i Centra za građanske inicijative Poreč
Mladen Momčinović

Izjava za javnost - silovanje u ratu

U nastavku pročitajte izjavu za javnost Ženskog suda za bivšu Jugoslaviju i Ženske mreže Hrvatske:

IZJAVA ZA JAVNOST

Zagreb, 16.01.2012.


Potaknute javnim svjedočenjem žena koje su preživjele ratno silovanje u Vukovaru, izražavamo zabrinutost zbog neprocesuiranja ovih teških zločina, te marginaliziranja, relativiziranja i negiranja iskustava žena žrtava rata.

Iako je silovanje u ratu po prvi put u povijesti proglašeno ratnim zločinom i zločinom protiv čovječnosti, te je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju donio i prvu presudu za silovanje kao ratni zločin, tragična iskustva žena koje su preživjele silovanje tokom rata 1991. – 1995. u Hrvatskoj nisu do sada ni na kakav način podstakla institucije hrvatske države da se bave ovim problemom, te da stvore pretpostavke za primjenu zakonske zaštite žena koje su preživjele zločin ratnog silovanja.

U Hrvatskoj do danas ne postoji statistika koja bi ukazivala na broj žena žrtava ratnog silovanja i seksualnog zlostavljanja, kao ni zakon koji bi im omogućio dobivanje statusa civilnih žrtava rata i ostvarivanje prava iz toga statusa.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću - u svojoj analizi navodi da u Hrvatskoj samo 17 sudskih predmeta o ratnim zločinima sadrže i seksualno zlostavljanje civila, iako je prema saznanju ženskih organizacija i dokumentima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju jasno da je razmjer ovih zločina daleko veći.

Najveći broj slučajeva silovanja u ratu nije nikada procesuiran, a veliki broj njih u vrijeme procesuiranja nije bio prepoznat kao ratni zločin. Revizijom kaznenih djela počinjenih za vrijeme rata došlo bi se do točnijeg i većeg broja slučajeva ratnog silovanja. Stoga, povodom poziva DORH-a ženama koje su preživjele silovanje da se jave, želimo Državnom odvjetništvu skrenuti pozornost da postoje na tisuće stranica dokumentacije Međunarodnog kazenenog suda koja im stoji na raspolaganju. Dokumentacija sadrži važne podatke o počinjenim ratnim zločinima koji čekaju da ih Republika Hrvatska dodatno istraži i procesuira. Među njima je i značajan broj slučajeva silovanja u ratu.

Svjedočenja žena iz Vukovara pokazuju ne samo što su preživjele već i kako danas žive - bez podrške društva i ostvarenih prava kakva imaju druge civilne žrtve rata.

To su upravo neki od važnih razloga zašto su se ženske organizacije i pojedinke iz svih država na području bivše Jugoslavije okupile u Inicijativu za Ženski sud. Inicijativa je pokrenuta kako bi žene postale subjekt pravde i potakle stvaranje drukčije sudske prakse, te utjecale na institucionalni pravni sustav i pravnu praksu.

Suradnja organizacija civilnog društva i institucija u regiji važna je zbog utvrđivanja bitnih činjenica o počinjenim zločinima, kako bi počinitelji bili kažnjeni, a žene, bez obzira na mjesto počinjenja zločina, ostvarile svoja prava kao civilne žrtve ratra i dobile obeštećenje.

Žrtve zločina ratnog silovanja su dvadeset godina bile nevidljive i potpuno marginalizirane. Vrijeme je da rješavanje njihovog problema već jednom postane prioritet hrvatske države i društva.

ORGANIZACIJE UKLJUČENE U INICIJATIVU ZA ŽENSKI SUD, TE ŽENSKU MREŽU HRVATSKE:
Autnomna ženska kuća Zagreb
Centar za žene žrtve rata-ROSA, Zagreb
Centar za ženske studije, Zagreb
„Delfin“ - Centar za podršku i razvoj civilnog društva, Pakrac
Srpski demokratski forum – Ženska inicijativa, Zagreb i Korenica
Domine, Split
Udruga „Brod“, Slavonski Brod
„Bolja budućnost“ – udruga žena Romkinja Hrvatske, Zagreb
Centar za građanske inicijative, Poreč
Ženska soba, Zagreb
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb
Centar za istraživanje, edukaciju i promicanje ravnopravnosti spolova ŽAR, Vukovar
Samostalni sindikat uslužnih djelatnosti Hrvatske (SSUDH), Zagreb
Ženska grupa Split
Ženska sekcija saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Zagreb
Društvo Marije Jurić Zagorke, Zagreb
Rehabilitacijski centar za stres i traumu, Zagreb
„Protiv zaborava“, Novska
„Mali korak“, Zagreb
Žene HUS-a, Zagreb
ŽAR, Vukovar
Centar za mentalno zdravlje i ljudska prava, Zagreb
Lezbijska grupa Kontra, Zagreb
Koordinacija ženskih grupa SEKA, Splitska


Kontakt: Centar za žene žrtve rata-ROSA (telefon 01/ 4551 142, e-mail: )